7.
smiljko i ja si mahnemo,
a samo hip pokle
dohaja bela lada eli mile tre
uglavnon jena bela, velika vetura
smiljko i vedran skoče van š nje
u belih patikah i belih bičvah
u kratkih bragešah i majici s dugima rukavi
i ki je to tako vidi
nidan to još ni tako vidi
da prije sučeš noge nego ruke
i ja već tečen š njima po korti
i nikad od mene neće bit štabela ženska
ja ne znan storit kolač kako moja zrmana
i ne znan držat metlu kako moja suseda
i ne znan ću li se oženit
ja ću bit švora
govorin smiljketu i vedranu
steši ćeš morat nosit kotulu
viče mat s kamare
aj, neću, ne, moje švore nose brageše
smiljko i vedran ne znaju ča je švora
jedanput ću nin povidat, ali sad gremo
brat pečurke
ćete se zmočit dica
ćemo i bit ćemo mokri
i svi naši posloženi u redu
i živi gledat te u nas mokre
hip – trenutak, tren, pokle – poslije, dohaja – dolazi, mile tre – zastava 1300, vetura – auto, š nje – iz nje, u bičvah – u čarapama, u bragešah – u hlačama, ki – tko, nidan – nitko, sučeš – skineš, razodjeneš, rjeđe, ali tako je ovdje: počneš nositi laganiju, ljetnu odjeću, tečen – trčim, po korti – po dvorištu, štabela – dobra, pametna i sposobna istodobno, storit – izraditi, napraviti, zrmana – sestrična, bratična, rođakinja, oženit – udati (i oženiti), švora – časna sestra, steši – isto, također, svejedno, ionako, kotulu – suknju, kamare – sobe, brageše – hlače, povidat – reći (kad je kratkouzlazni na o, drugo je povidat, prednaglasna dužina na i i kratkosilazni na a – tad znači pripovijedati), pečurke – gljive, zmočit – smočiti; posloženi u redu – poredani, te – će
8.
smiljko i ja si mahnemo
dajen mot da dojde na kafe
smije se: će, će
ali hip pokle
već ga vidin kako sidi na prasici
i kako se vedran i ja namešćamo
jedan spred njega, jedan zad njega
slikat te nas, prašćina je
ja ću mišat krv da se ohladi
vedran i brat te se napit vina
i razbit te staklo na vrati
nidan neće kapit da su pijani
i meni je smišno kako su ti stariji štupidasti
i kako te tako štupidasti bit i čuda let pokle
ali oniput su još svi živi
i mi se još nič ne štupimo
dajen mot – pozivam gestom, hip pokle – trenutak kasnije, nedugo zatim, će, će – evo hoće, namjerava, sidi – sjedi, na prasici – na svinji, spred – ispred, zad – iza, namešćamo – namještamo, te – će, prašćina – kolinje, kapit – razumjeti, shvatiti, štupidasti – glupavi, čuda let pokle – puno godina kasnije, se štupimo – čudimo se
9.
smiljko i ja si mahnemo
ode spred zgrad ja ga gledan gori
i on me gleda doli
vičen mu
gren na niki sastanak
viče mi: hoj, hoj
vičen mu
najraji bin popeljala galjardu da me čuva
viče mi
popelji je, popelji
i ja popeljen galjardu, zavežen je spred fakulteta
i donesen noj jedan naviljak suhe arbašpanje
galjarda preživa
smiljko noj viče:
o moja, ča još si živa, noj reče
živa, živa, rečen ja, sad će me čuvat
kako ča nas je čuvala u maloj vali u polju
i već smo tamo svi mi i galjarda i kiteša i srnela
i smiljko i vedran i ja
mrež velike i male vale u polju su dva šestilja
tiču se s koreni i tiču se s granami
debla nin skupa delaju vrata
i mi tečemo simo i tamo
do sunčezahoda, do zvizd na nebu
do šćurki u škuremu
sve oko nas je teplo i mehko
zemlja je naša i svit je naš
i naši su još naši i živi su svi
ode – ovdje, spred – ispred, zgrad – zgrada, hoj, hoj – idi, svakako idi, najraji – najradije, popeljala – povela, povezla, galjardu – Galjarda, ime lijepe, strpljive i pametne krave, bijela podolka, noj – njoj, joj, naviljak – količina i oblik sijena, slame ili svježe trave koji stanu na jedne vile, arbašpanja – lucerna, mala vala u polju – mikrotoponim, kiteša – ime svojeglave, pametne i lijepe krave, siva podolka, srnela – ime jogunaste, vižljaste, nagle i nestrpljive, isto pametne krave, crnkasta podolka, mrež – između, šestilj – žestilj, vrsta javora, sunčezahoda – zalaska sunca, do šćurki – do šturaka, vremenska odrednica, škuremu – mraku, škuro zapravo znači tamno, ali se poimeničilo pa znači i: mrak
13.
smiljko i ja si mahnemo
ala, šu, hoj doli, delan mote
gren, gren, dela mote
a kiteša, a kiteša, pita
kiteša, mašen na mote
kiteša će poć s manon
ma kamo, dela s moti smiljko
ma kamo
na sastanak, na sastanak, delan ja
na kijsti, na kijsti sad, dela smiljko
na projektni, na projektni
motan ja jopet
ča će projektirat, pita smiljko na muto
brod neće, smijen se smiljketu, brod neće
dat ću noj malo da čita andreu dworkin
je li to dobro za nju, motiva mi smiljko
ni dobro za nju, bolje je za srnelu
smijen se smiljketu nazad
ali kiteša ima tepliju kožu i sura je
i svakamor gre s manon
govorin, a već san u brajdinah
i kiteša mi liže glavu
slina kapa kako rosa, teška rosa
i noge su mi rosne
sidin na jaketi, jaketa diši na španjulete
na španjulete i na sir
kiteša me liže
o moja, noj govorin, o moja
spasit ćemo se ti i ja
čitamo goethea i rakovac je čita goethea
s nikon galjardon
s kitešon eli s galjardon
ja s kitešon čitan goethea i tolstoja
z galjardon dostojevskega i twaina
s srnelon ćopića i kocbeka
sama čitan kosovela i balotu
bolje gredu skupa srečko i zvane
ali to ću znat pokle
andrića za po putu i za pod ladonju
za po polju i po boški krležu
za po partiri crnjanskega
preverta za kad san ja namurana, a on ni
lorcu za kad je on namuran, a ja nis
trakla za jutrenje, rilkea za ručenje
psalam za večernju
balzaca za svaki dan i miran san
viteza za da ne bude rata
chestertona za zdrav razum
christie za umirenje, zagorku za akciju
sienkiewicza steši, scotta nego ča
i šenou š njima skupa u kup
zofku aš je najdeš na šufitu
kad išćeš ništo drugo
kanta za dobar ten i zlatne zvizde
gušteta za spoved, orwella za oprez
toma je pretežak, hugoa da buden prava
i cankara isto, nazora za brageše
đenija za kad si jako sama
villona za kad si kumpanjana
ali ti je dosadno, faulknera za vajk
hemingwaya za brzu pomoć
camusa za protiv bolesti
čehova za kad si štuf i za rečenicu
leopardija za kad si srićan, šimića za stih
ivana za svih, ivana za svih
i za slovo na početku
kombinivala san, kombinivala, govorin smiljketu
i još dokle mu govorin, jutro diši po rosi
zidić po groti, palica po friškin jasenu
a ja san sama i finamaj je sunce pobralo hlade
i ninega ni okolo, i sve je tiho, tako tiho
govorin smiljketu, i već san nazad
ala, šu – uzvici nagovaranja, nutkanja, nježnog inzistiranja, hoj doli – siđi, delan mote – gestikuliram, pokazujem znakovima, kiteša – ona ista, pametna, lijepa i svojeglava krava, na kijsti – na koji, na muto – nijemo, noj – njoj, motiva – gestikulira, galjardon – Galjarda, ljepotu i pamet dijeli s Kitešom, strpljivost je samo njena, srnelon – Srnela, pamet ima, strpljivost nema, k tome jogunasta je, nagla i vižljasta, nazad – natrag (smijen se nazad – uzvraćam smijehom), tepliju – topliju, sura – siva, delan mote – gestikuliram, na kijsti – na koji, svakamor – svakamo, u brajdinah – Brajdine, mikrotoponim, inače uvećanica od brajde – vinograd, jaketa – više sako nego jakna, diši – miriše, španjulete – cigarete, nikon – nekom, eli – ili, pokle – poslije, ladonju – koprivić, po partiri – po šumskim prolazima, putovima s krošnjama kao tunelima, namurana, namuran – zaljubljena, zaljubljen, ni – nije, nis – nisam, jutrenje – ovdje: istodobno i jutrenje i zajutrak, po analogiji s ručenje – ručak, u kup – na hrpu, aš – jer, na šufitu – na tavanu, išćeš – tražiš, ništo – nešto, gušteta – Gušte, istarska varijanta imena Augustin, spoved – ispovijed i ispovijest, prava – dobra, brageše – hlače, đenija – Đenijo, varijanta imena Eugenio, kumpanjana – biti u društvu, za vajk – zauvijek, za stalno, si štuf – dosađuješ se, kombinivala – činila nedopoštine; ovdje istodobno i: kombinirala, grota – kamen, po friškin − po svježem, finamaj – ovdje: konačno, inače: čak, hlade – sjene, ninega – nikoga
